Dobro došli u Ploče

 Dobro došli u Ploče

Maraton lađa

Maraton lađa je amatersko športsko natjecanje u utrci lađa, tradicijskih autohtonih plovila u dolini Neretve. Održava se jednom godišnje, druge subote u kolovozu, pod pokroviteljstvom predsjednika Republike, a u organizaciji Udruge lađara Neretve. Prvi maraton održan je 13. rujna 1998., u sklopu obilježavanja sedme godišnjice akcije Hrvatske vojske Operacija Zelena tabla - Mala bara.

Po broju izravnih sudionika natjecanja jedno je od najmasovnijih natjecanja u Hrvatskoj. U prosjeku sudjeluje 35 posada s po 18 članova, što daje brojku od preko 600 natjecatelja svake godine. Po gledanosti, jedan je od najvećih događaja Hrvatskoj, a ujedno i turistički spektakl i atrakcija. Računa se da ga uživo gleda nekoliko desetaka tisuća gledatelja duž cijele rute, što uz obalu Neretve, što u turističkim i privatnim brodovima, kao i iz (za tu prigodu) posebno organiziranog vlaka.

Najdojmljiviji i najatraktivniji trenutak je start u Metkoviću. Tada veslači u gusto zbijenim lađama, uz tutnjavu bubnjeva kreću prema cilju u Pločama. Iako je cilj daleko i ruta naporna, na startu sve posade zaveslaju kao da je cilj 100 metara dalje, te u istom ritmu voze cijelom rutom.


Pobjednička posada dobiva zlatne medalje, prijelazni pobjednički štit kneza Domagoja težak 27 kilograma i mali štit u trajno vlasništvo, te novčanu nagradu. Drugoplasirana i trećeplasirana posada dobivaju medalje, te male štitove u trajno vlasništvo i novčane nagrade.Iznimno, ako posada ostvari pobjede na tri uzastopna maratona, dobiva veliki pobjednički štit u trajno vlasništvo.


Startne pozicije se određuju na brzinskim utrkama, tjedan dana prije maratona. Brzinske utrke (utrke za startne pozicije) održavaju se u Opuzenu, na Maloj Neretvi, na stazi dugoj 300 metara (s jednim okretajem). Sve posade veslaju u istoj lađi, s istim parićem i veslima. Najprije voze debitanti, a onda posade prošlog maratona, i to obrnutim redoslijedom od lanjskog poretka u maratonu. Najbrža posada prva bira poziciju za start, i tako redom do posljednje.  Start maratona je ispod Lučkog mosta u Metkoviću, te dalje nizvodno rijekom Neretvom kroz Opuzen do Ploča. Dužina rute iznosi 22.500 metara.

Početkom kolovoza 2011. je Upravni odbor odlučio predložiti promjenu rute, budući da se nekim dijelovima događao veliki broj problema u svezi s regularnošću natjecanja, ponajviše u Crnoj rijeci od Rogotina do Ploča, dužine oko 3,5 kilometra, zbog čega su odlučili ukinuti tu rutu. Problematični dio Crne rijeke je prolazio kroz Čeveljušu i Stablinu i bio je dosta je uzak. Na dionicama gdje je nekoliko mostića, zbivali su se zastoji, a zabilježeno je da su se lađari čak i fizički obračunavali. Situaciju je pogoršala izgradnja čvora Čeveljuša, čime je Crna rijeka na pojedinim mjestima postala još plića nego prije, tako da je postojao rizik da u slučaju oseke lađe neće moći proći. I prije se namjeravalo promijeniti rutu, ali su se organizatori bojali da će se lađe potopiti kad izađu na otvoreno more. Lađarska iskustva na La Mancheu te po Jadranu odagnala su te strahove te se odredila nova trasa, koja bi prolazila kroz Rogotin, jezerom Vlaškom i kanalom do mora. U pločko bi se pomorje ušlo iz pravca luke Ploče. Novom putanjom bi profitirali i gosti s pratećih brodova, koji bi tako mogli pratiti cijeli maraton. Prijedlog UO-a dao se na razmatranje Skupštini Maratona lađa. Prijedlog ipak nije usvojen te se maraton i dalje odvija rutom Metković - Kula Norinska - Krvavac - Opuzen - Komin - Banja - Šarić Struga - Rogotin - Čeveljuša - Stablina - Ploče.

Lađa mora biti tradicijskog oblika i prema dimenzijama propisanih pravilnikom s točno utvrđenim brojem i dimenzijama lukoća (rebara). Trup lađe mora biti od drveta, s točno određenom debljinom daske. Vesla su tradicijskog oblika, od drveta kao i parić (kormilo) koji je oblika dužeg vesla i ne može biti kraći od 3,8 m. Na lađi se mora nalaziti jarbol visine 3,5 m, na kojem se nalazi zastava posade, zastava sponzora, te zastava s rednim brojem na startu.


Obzirom da je tijekom godina bilo nedozvoljenih pokušaja da se lađa učini bržom, Udruga je lađara odlučila, uz pomoć sponzora, izgraditi standardizirane lađe koje zadovoljavaju pravilnik maratona. Te 33 lađe su u vlasništvu Udruge lađara Neretve, služe isključivo u svrhu natjecanja na maratonu, i na njima nisu dopuštene nikakve preinake. Ostale momčadi, koje se na utrkama za startne položaje plasiraju iza 33. mjesta, dužne su same osigurati lađu istih svojstava i veslaju izvan konkurencije.

Posadu lađe čine: 10 veslača, bubnjar i parićar (kormilar). Tijekom natjecanja dopuštena je zamjena (do) 6 novih veslača u Opuzenu, tako da momčad broji najmanje 12, a najviše 18 natjecatelja. Ako posada ne napravi zamjene, mora proći kroz koridor predviđen za to. Mogu sudjelovati svi koji žele (muškarci, žene, djeca iznad 15 godina). Veslači sjede raspoređeni na rubu obje strane lađe, s tim da im noga ne smije prelaziti preko lađe (može biti ispružena po rubu). Zamjene se vrše na za to predviđenom mjestu kod rive u Opuzenu. Bubnjar se nalazi na provi (pramcu) ili sredini lađe i može zamijeniti bilo kojeg veslača po potrebi tijekom utrke. Tijekom utrke dopuštena je međusobna zamjena u lađi.

Iako je prvotna ideja bila da na maratonu mogu sudjelovati samo oni koji su rođeni u dolini Neretve, te potomci naših iseljenika iz ovih krajeva, radi popularizacije ovog velikog natjecanja, od 2005. godine dopušten je nastup svima koji to žele. Do sada su nastupile tri posade Hrvata iz dijaspore, posada Sinovi Neretve, potomci naših iseljenika iz Australije (2000. i 2001. g.), posada Molise del communa croata hrvatske manjine u Italiji iz pokrajine Molise (čiji su predci iz Neretve)  i Salašari Somborski, članovi HKUD-a Vladimir Nazor iz Sombora u Vojvodini . Također, nastupile su i tri momčadi s Neretve iz susjedne BiH: Čapljina, Čeljevo  i Gabela.

Domagojevi gusari iz Vida u vlasništvu imaju najstariju ploveću lađu sagrađenu 1895. godine, a u njoj su sudjelovali na maratonu 2000. i 2003. godine. Iste te godine prvi put je nastupila i mješovita muško/ženska posada lađe Žabe i komari iz Metkovića, koja je veliki uspjeh polučila samim dolaskom na cilj u Pločama, a kao zanimljivost stoji i podatak da oni drže "rekord" najduže odveslanog maratona - 4h 2'. Nakon toga je na maratonu sudjelovalo i nekoliko ženskih posada, a od 2006. na maratonu grad Metković redovito predstavlja i ženska posada - Metkovke.

Do 2014. godine sudjelovalo je ukupno 110 različitih posada, a najuspješnija u povijesti maratona je Udruga za očuvanje tradicijskih vrijednosti iz Rogotina, koja je 6 puta osvojila prvo mjesto, a uz to ima jedno srebro i tri bronce.





Posada Gusara iz Komina ostvarila je pet uzastopnih pobjeda od 2009. do 2013., a posada UOTV Rogotina je od 2005. do 2007. godine ostvarila tri uzastopne pobjede na maratonu, te im je oboma pripao veliki Štit kneza Domagoja u trajno vlasništvo.