Zanimljivosti o Hvaru

Čipka

Čipka je samostalni šupljikavi ručni rad koji nastaje u doba renesanse na prostoru Mediterana i zapadne Europe. Osnovne tehnike čipkarstva, vještina izrade čipke, su šivanje iglom i preplitanje pomoću batića. 

Razlika između čipkarstva europskih zemalja i onog na prostoru naše zemlje su njezini stvaratelji. U Europi je izrada čipke bila u rukama ženskih crkvenih redova, građanstva i plemstva dok se u Hrvatskoj njihovim posredstvom prenosi u ruke seoskih žena u manjim ruralnim sredinama.

 One čipku izrađuju za potrebe tradicijske odjeće i posoblja. Danas u Hrvatskoj postoje tri glavna centra izrade čipke čije se djelovanje nastavlja na višegodišnju tradiciju čipkarstva. To su Lepoglava u hrvatskom zagorju sa čipkom na batiće, na Jadranu Pag sa čipkom na iglu i Hvar sa čipkom od agave. 

Vještina izrade pruga čipke na batiće iz grube lanene pređe koje su seljanke u Lepoglavi izrađivale za ukras svoga ruha ili za prodaju, iznjedrila je izradu finih čipaka različita oblika. Paška čipka je ukrasni element koji se javlja prvotno na folklornom tekstilu a zatim kao samostalni ukrasni predmet. Vještina izrade čipke od agave u gradu Hvaru specifična je po materijalu iz kojeg nastaje (agava) i vezanosti samo uz benediktinski samostan. 

Čipka na otoku Hvaru 

 Samostan benediktinki u Hvaru postoji od 1664. godine, kada su iz Raba došle u Hvar dvije redovnice da bi samostan mogao započeti svoje djelovanje. Za osnutak samostana zalagala se hvarska komuna od 1534. godine, a neki Hvarani svojim darovnicama poticali izgradnju istoga. 

No najveća zasluga ide biskupu Milaniju koji je sretno priveo kraju dugogodišnje otezanje oko osnutka te sam osobno išao u Rab i doveo redovnice u hvarski samostan sagrađen na ostavštini pjesnika Hanibala Lucića. 




Godine 1836. hvarska komuna zatražila je od benediktinki da osnuje žensku pučku školu. Sestre su to prihvatile, osnovale školu i vodile punih 60 godina: 1836-1896.  

Uz prvenstveno duhovni karakter ozračja što ga samostan već stoljećima širi na ovom prostoru, danas je posebno poznat po cijelom svijetu po čipki od agave, koja se samo tu u samostanu njeguje, po tradiciji od prije 100-120 godina i prelazi iz generacije u generaciju.Posao oko pripremanja niti vrlo je mukotrpan. Iz svježega lista izvlače se niti i prerađuju na specifičan način dok se dotjeraju za upotrebu. 

Hvarska čipka od agave upisana je na UNESCO listu nematerijalne reprezentativne baštine svijeta.